Ovih dana iz štampe je izašao novi svezak Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u obradi Osmana Lavića, bibliotekara u ovoj biblioteci. Ovo je sedamnaesti svezak po redu i u njemu su obrađena 522 kodeksa, odnosno 952 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.
Ovaj svezak predstavlja nastavak obrade rukopisa iz tefsira, hadisa, fikha, tesavufa i propovijedništva, te rukopisa mushafa i dova. U metodološkom pogledu ovaj katalog slijedi prethodne sveske Kataloga u kojima su rukopisi razvrstani i obrađeni prema temi prvoga djela u zbirci. Zbog toga se i u ovome svesku nalazi značajan broj naslova koji se u zbirkama nalaze poslije prvoga djela a ne pripadaju navedenim disciplinama.
I u ovome Katalogu  zastupljeni su rukopisi u kojima se nalaze posebno vrijedna djela s obzirom na njihov naučni značaj, rijetkost, vrijeme nastanka ili prepisa te likovnu dimenziju. Neka od njih zaslužuju da se posebno spomenu.
Među rukopisima koji po vremenu nastanka zaslužuju posebnu pažnju su:

- Ihja’ ‘ulumad-din, poznato djelo koje je napisao hudždža al-Islam Zaynuddin Abu Hamid Muhammad b. Muhammad b. Muhammad b. Ahmad at-Tusi aš-Šafi‘i al-Gazali, rođen 450/1058. godine u kasabi Tus u pokrajini Horasan u Iranu. Umro je u Tusu 555/1111. godine. Djelo je prepisao nepoznati prepisivač 723/1323. godine u gradu Qastamonu (Kastamon?).

- Rawd al-‘ulama’ nama nepoznatog autora. Ovo djelo nismo pronašli u dostupnim izvorima, što bi moglo značiti da je posebno rijetko. Djela je za svoje potrebe prepisao ‘Ali b. Muhammad b. Abu Bakr al-Hanafi al-Iskandari, 26. muharrema 896/8. decembra 1490. godine.

- Badr wa‘izin wa zuhar al-‘abidin je obimno djelo na arapskom jeziku iz propovijedništva. Izvori različito navode naslov i autora ovoga djela (v. 9786). Prema većini izvora djelo je napisao ‘Abdullaṭīf b. ‘Abdul‘azīz b. Amīnuddīn b. Mālik, umro 801/1399. godine.  Prepisao ga je nepoznati prepisivač 955/1548. godine.

Od kaligrafski lijepo ukrašenih rukopisa treba istaći mushaf koji je prepisao i za Gazi Husrev-begovu džamiju uvakufio mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa Muhamed Bošnjak, privremeni kadija u Bosna Brodu (Zenica) 1145/1732-33. godine (v. br. 9382), zatim prijevod mushafa koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj džamiji (v. br. 9412) za koji nisu navedeni podaci o prepisivaču ni vremenu prijepisa te mushaf koji je za Biblioteku poklonio Halid-beg Džinić iz Banje Luke (v. br. 9387).

- U ovom svesku kataloga nalaze se dvadeset četiri idžazetname (diplome) koje su učitelji izdali svojim učenicima kao potvrdu da su kod njih uspješno savladali određenu oblast ili djelo, te da su osposobljeni da stečeno znanje prenose svojim učenicima. Idžazetname su najčešće veoma lijepo kaligrafski urađene, odnose se, uglavnom, na osobe iz Bosne i Hercegovine i imaju kaligrafsku, odnosno umjetničku ali i kulturološku vrijednost. Osamnaest diploma izdato je učenicima iz Bosne i Hercegovine, odnosno Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Zenice, Stoca, Foče, Tešnja i Konjica. Tako su iz kiraeta idžazetname dobili Asim Džafić, Mustafa Rašid Luladžija, Salih Sidki Hadžihalilović, Asim Sirćo, iz hadisa Mehmed Handžić i opće idžazetname Sulejman b. Hasan Fikri, Hasan Hilmi Lakišić, Ibrahim Zihnija Konjičanin, Omer sin Hamzin, Muhamed Seid Serdarević i Salih Tahmiščić iz Zenice te Salih Safvet Bašić. Većinu diploma izdali su učitelji porijeklom ili nastanjeni u Bosni i Hercegovini.

U ovom katalogu su zastupljena i druga djela domaćih autora, kao što su:

- Hawatim al-hikam wa hall ar-rumuz wa kašf al-kunuz, djelo na arapskom jeziku sastavljeno od 360 pitanja i odgovora iz oblasti tesavvufa, prava i dogmatike. Napisao ga je ‘Ali b. Mustafa al-Mostari, al-Busnawi, poznatiji pod nadimcima: ‘Ali Dede, ‘Ala’uddin i Šayh-i Turbe, umro početkom rebiul-evvela 1007/1598. godine. Autor je djelo završio 1000/1591-92. godine, u turbetu sultana Sulejmana kod Sigeta(v. 9771);

- Komentar djela Rawdat al-džannat fi usul al-i‘tiqadat. Osnovno djelo i ovaj komentar, na arapskom jeziku, napisao je Hasan Kafi b. Turhan al-Aqhisari (Pruščak), umro 1025/1616. godine. Autor je djelo završio krajem ševvala 1015/februara 1607. godine. Djelo je prepisao derviš (darwiš) Muhammad b. ‘Abdurrahman, 23 godine poslije autorove smrti, u prvoj dekadi ševvala 1039/1630. godine a nalazilo se u kolekciji Muhamed-bega i Begzade Đumišić iz Banje Luke.

- Zbirka pet djela koja je napisao Hasan b. Nasuh ad-Dumnawi (Duvnjak) al-Busnawi, koji je živio u drugoj polovini 17. stoljeća. Dva djela nismo uspjeli pronaći u dostupnim izvorima niti se spominju u literaturi o ovome autoru. Zbirka sadži sljedeća djela: Madžma‘ umur al-iman; Risala fi al-masa’il al-mahmasa; Hikaya gariba fi haqq mazhab Abu Hanifa; Risala fi as-sala; Risala fi al-mas’ala al-muta‘alliqa bi as-samaniyya: 9521/5. Zbirka je autograf a nastala je u periodu između 1082/1671. i 1090/1679. godine.

- Madžma‘ al-lata’if (v. br. 9444) je lična bilježnica, zbirka kratkih risala, citata i drugog materijala, koju je za svoje potrebe vodio hafiz Ahmad b. ‘Usman Gradačačewi, (H. hfz. Ahmed ef. Mulaibrahimović zvani Svirac) muderris u Svirac medresi u Gradačcu. Zbirka sadrži citate iz mnogih djela na arapskom i turskom jeziku, hadise, obrazce pisama i molbe, kratke risale iz hadisa, nasljednog prava, fetve o mnogim pitanjima i druge bilješke koje je autor vodio kao muderris u Svirac medresi u Gradačcu. Zbirka svjedoči o širini interesovanja i obrazovanosti njenog sakupljača i ima veliki značaj za temeljitije sagledavanje vremena i biografije muderrisa Ahmeda sina Osmanovog. Rukopis je autograf nastao oko 1285/1868. godine (bilješka na l. 28a).

- Lična bilježnica koju je sastavio Halil b. Salih al-Busnawi, čija nam je biografija nepoznata ( v. br. 9582; l. 34b). U bilježnici se nalaze razne bilješke na arapskom i turskom jeziku, definicije i pravila te citati iz mnogih djela kao i prijepis brošura, hutbi, dova i zapisa. Rukopis je bio u vlasništvu Muhameda Mestvice (pečat na l. 9a). Na istom listu nalazi se više znakova u obliku petokrake što je, najčešće, bila oznaka da je rukopis pripadao Kantamirinoj biblioteci.

 

U okviru priprema za preseljenje u novu zgradu Gazi Husrev-begove biblioteke, reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić posjetio je danas  Gazi Husrev-begovu biblioteku i učestvovao u radu  proširenog  sastanka Upravnog odbora biblioteke koji je raspravljao o organizaciji i radu biblioteke u njenoj novoj zgradi.

 

Pored reisu-l-uleme, članova UO i direktora biblioteke dr. Mustafe Jahića, prisutni su bili i generalni sekretar Rijaseta IZ  Muhamed Salkić, dekan Fakulteta islamskih nauka prof. dr. Ismet Bušatlić i prof. Mehmedalija Hadžić, direktor Instituta za proučavanje tradicije Bošnjaka.

Katarska ambasada u Sarajevu pismeno je obavjestila Ured reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića da je Ministarstvo vanjskih poslova Katara odobrilo $2. 336. 372 (dva miliona tristotrideset šest hiljada i tristosedamdeset dva US dolara) za izgradnju druge faze Gazi Husrevbegove biblioteka u Sarajevo.

To je radosna vijest za IZ-u u BiH, ali i za sve ljubitelje biblioteke kao riznice znanja i mudrosti. Izgradnja Gazi Husrev-begove biblioteke je zasigurno veliki projekat kako za grad Sarajevo tako i za cijelu Bosnu i Hercegovinu, pa i za Europu.