GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU

Prospekt za Budućnost

 {mosimage}

Historija Biblioteke

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu osnovana je 1537. godine kada je Gazi Husrev-beg dao da se podigne medresa a u vakufnami o gradnji medrese odredio da ...što preteče od troškova gradnje, da se za to kupi dobrih knjiga, koje će se koristiti u spomenutoj medresi, da se njima koristi ko bude čitao i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom. Tako se ova biblioteka smatra prvom i najstarijom kulturnom institucijom Bošnjaka muslimana Sve do 1863. godine Biblioteka je ostala u sklopu Kuršumlije medrese kada je zbog pomanjkanja prostora premještena u veću prostoriju dograđenu pored Gazi Husrev-begove džamije. Tu je ostala sve do 1935. godine kada se zbog povećanja knjižnog fonda preselila u prostorije ispred Careve džamije gdje je ostala sve do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, kada je iz sigurnosnih razloga izmještena na više sigurnijih mjesta u gradu. Osnovni fond Biblioteke čine rukopisi na arapskom, turskom i perzijskom jeziku kojih ima oko 10.000 kodeksa, po čemu ova biblioteka spada među najveće u Evropi a dobro je poznata i u svijetu. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad. Značajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela gdje su mnogi Bošnjaci muslimani pisali originalna djela ili prepisivali knjige drugih autora iz svih, tada poznatih naučnih disciplina. Knjižni fond Biblioteke se neprestano uvećavao tako što su mnogi pojedinci uvakufljavali ili poklanjali knjige ovoj biblioteci. Ponekad su to bile i cijele biblioteke. Znatan broj rukopisa i drugih vrijednih knjiga, kao i nekoliko privatnih biblioteka Islamska zajednica je, također, i otkupila za ovu biblioteku.

Ukupni knjižni fond Biblioteke danas iznosi oko 60.000 jedinica što, osim rukopisnog fonda, čine još i fondovi štampanih knjiga, periodike i historijskih dokumenata na tri spomenuta orijentalna jezika, zatim bosanskom i nekim evropskim jezicima. U fondu periodike se nalaze najstariji listovi i novine štampani u Bosni i Hercegovini a u arhivskoj zbirci dokumenti koji se odnose na historiju Bosne i Hecegovine u periodu turske vlasti, zatim značajana zbirka od 1.400 vakufnama i 86 sidžila [erijatskog suda u Sarajevu.

Potrebno je napomenuti da su svi fondovi Biblioteke tokom rata u potpunosti sačuvani i da, s obzirom na poznata ratna razaranja i uništavanja bošnjačke kulturne baštine, fondovi ove biblioteke sada predstavljaju skoro jedini i prema tome nezaobilazan izvor građe za istraživanje historije i kulturne baštine Bošnjaka-muslimana kao i islamistike. Osnovne funkcije Biblioteke su pribavaljanje, katalogiziranje, obrađivanje, čuvanje i pružanje na korišćenje knjižnih fondova u naučno-istraživačke i obrazovne svrhe svima koji se bave istraživanjem navedenih oblasti.

{mosimage} 

Nužnost gradnje nove zgrade Biblioteke

Imajući na umu gore navedeno, a posebno činjenicu da je Biblioteka i prije rata bila smještena u dosta neuslovnoj i neadekvatnoj zgradi, Islamska zajednica, koja inače finansira njeno funkcioniranje, obratila se nadležnim državnim i općinskim organima za dobijanje dozvole za gradnju nove zgrade Biblioteke i pristupila izradi programa i pripremi dokumentacije za njenu gradnju. Nakon što je dobijena tražena saglasnost pristupilo se pripremama za izradu idejnog i izvedbenog projekta. U tom cilju urađan je program i projektni zadatak i raspisan konkurs za izradu idejnog projekta. Kao rezultat ovih aktivnosi dobijen je idejni projekat koji u potunosti ispunjava zahtjeve moderne biblioteke u njenom prostornom i funkcionalnom pogledu, postavljenje u projektnom zadatku koji se istovremeno, s obzirom na lokaciju gradnje zgrade, na najbolji način uklapa i u arhitektonsko-urbanistički ambijent okoline.

{mosimage} 

Shodno projektnom zadatku nova zgrada Biblioteke će biti kapaciteta za smještaj oko 500.000 knjiga, što obogućuje njen intenzivan razvoj na duži vremenski period a sastojati će se iz više međusobno komunikacijski i funkcionalno povezanih cjelina. Dio biblioteke predviđen za vanjske korisnike odvojen je od službenog dijela ali su funkcionalno međusobno povezani tako da maksimalno omogućuju nesmetano servisiranje korisnika bibliotečke građe i njihov komforan rad uključujući sva moderna tehnička pomagala u tom domenu. Isto tako, službeni dio zgrade omogućuje maksimalno funkcionalan rad, od prihvatanja novih knjižnih nabavki i njihove bibliotečke obrade do pohranjivanja i servisiranja korisnika. Sav bibliotečki fond a posebno rukopisi će se smjestiti u zatvorena i maksimalno osigurana spremišta ugradnjom svih neophodnih sigurnosnih i raznovrsnih zaštitnih mehanizama. Funkcionalno su, u skladu sa projektnim zadatkom kao i prirodom namjene, riješeni i prostor za korisnike Biblioteke: katalozi, referentna zbirka sa čitaonicom, opća informativna služba i glavna čitaonica, sve u jednoj razini da bi se maksimalno olakšalo dobijanje potrebnih informacija i traženih knjiga.

Glavna dvorana sa 300 sjedišta sa pratećim prostorijama predviđena i za javne manifestacije, postavljena je tako da bude najkraćim putem povezana sa vanjskim komunikacijama a da ne ugrožava osnovnu funkciju Biblioteke. Ova dvorana sa pratećim prostorijama je višenamjenskog karaktera i može se zbog toga maksimalno koristiti za manifestacije različitog karaktera. Prostor za zaštitu, restauraciju i knjigoveznicu omogućuje kompletnu zaštitu bibliotečke građe, s obzirom da se u njega može smjestiti sva neophodna oprema i repromaterijal neopohodni za potpunu restauraciju i zaštitu knjiga uz korišćenje i najmodernijih tehnologija. Ostvarena su i funkcionalno-prostorna rješenja koja omogućuju prihvaćanje i multimedijskog koncepta funkcioniranja rada Biblioteke.

Administrativni dio zgrade dobro je povezan sa svim glavnim sklopovima Biblioteke radi omogućavanja kontaktiranja stručnog osoblja sa upravom. S obzirom na specifičnost građe koja se čuva u ovoj biblioteci predviđen je i prostor za funkcioniranje razvojno-istraživačke i obrazovne službe sa ciljem razvoja i unaprjeđenja rada Biblioteke.

Planiran je, također, i prostor za smještaj računarske konfiguracije, čime bi se cjelokupan rad i funkcioniranje Biblioteke povezali u jedinstven informacijski sistem. Posebno je važan prostor koji je predviđen za smještaj Instituta za islamistiku i istraživanje kulturne baštine Bošnjaka muslimana. O ovome prostoru je posebno vođeno računa da bi se povezao sa ostalim sadržajima Biblioteke kao i vanjskim posjetiocima. U tom cilju ostvarena je i njegova direktna veza sa službenim ulazom u objekt.

Funkcionalni sadržaji objekta Biblioteke izgledaju ovako:

a. Glavna dvorana sa 300 sjedišta i pratećim prostorijama,

b. Prostorije za održavanje objekta,

c. Termoenergetska postrojenja,

d. Prostorije za zaštitu, restauraciju, reprografiju i štampu,

e. Izdavačka djelatnost,

f. Spremište bibliotečkih fondova,

g. Prijem i obrada,

h. Katalozi i čitaonice,

i. Spremište rukopisa i arhivske građe,

j. Institut,

k. Specijalne zbirke,

l. Administracija biblioteke,

m. Razvojna služba,

n. Amfiteatar i

o. Elektroenergetska postrojenja.

Lokacija objekta

Objekat nove zgrade Gazi Husrev-begove biblioteke je lociran u starom dijelu grada i u okviru jedinstvenog kulturno-obrazovnog kompleksa Islamske zajednice koji čine Gazi Husrev-begova medresa, Hanikah, Kuršumlija medresa i buduća zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke. Prema postojećem programu Gazi Husrev-begova medresa će zadržati svoju funkciju, dok se za Hanikah predviđa vraćanje prvobitnog izgleda u kojemu bi se trebalo smjestiti muzejska zbirka Islamske zajednice, dok bi se Kuršumliji medresi naknadno odredila funkcija. Objekat nove biblioteke sa sjeverne strane izlazi na ulicu Mula Mustafe Bašeskije (tu je i ekonomski ulaz u Biblioteku), sa zapadne strane na Gazi Husrev-begovu ulicu (glavni ulaz) a sa južne na ulicu Sarači.

Prema prijedlogu idejnog projekta trebalo bi da se ostvari interna komunikacija među navedenim objektima kompleksa kako bi međusobno nesmetano mogli komunicirati. U određeno vrijeme ta bi komunikacija bila zatvorena da bi se omogućilo individualno funkcioniranje ovih institucija. Kompleks je, inače, s obzirom na povezanost sa javnim komunikacijama, namijenjen eksternoj upotrebi uz mogućnost komuniciranja sa svim zainteresiranim korisnicima i zaposlenim osobljem.

{mosimage} 

Arhitektonsko-urbanističko rješenje

S obzirom da se objekat nalazi u ambijentu stare čaršije nužno je bilo izraditi projekat zgrade u stilu koji ne smije narušavati postojeći ambijent. Uklapanje u takav ambijent ostvareno je:

a. oblikovanjem,

b. funkcijom i

c. ambijentalnom atmosferom.

Oblikovanjem je objekat trebao zadovoljiti nekoliko uvjeta. Kroz idejni projekat ovi su uslovi, koliko je bilo moguće uglavnom ispunjeni. Sve četiri strane objekta imaju različite postavke i odnose prema sredini.

Prema ulici Mula Mustafe Bašeskije trebalo se, prije svega, uklopiti u cjelokupan izgled kompleksa po visini i po stilu fasada.

Sa Gazi Husrev-begove ulice je glavni ulaz u objekat i bila je nužna i promjena stila. Ovdje je ambijent čaršije i u prvome planu, u frontu prema ulici nalazi se niz ćepenaka. U drugome planu je viši dio objekta sa kupolom i prepoznatljiv ambijent javnih objekata na čaršiji. Isti je slučaj i sa ulicom Sarači, s tim što postojeći objekti ćepenaka na ulici zajedno sa novim objektom formiraju korpus profilom poznatim u ambijentu čaršije. Unutarnjom fasadom objekta željelo se zajedno sa postojećim objektom Kuršumlije medrese i Hanikaha stvoriti jedinstven i harmoničan prostor.

Što se tiče funkcije objekta on je i svojom funkcijom uklopljen u ambijent čaršije. Funkcije svih dijelova Biblioteke se međusobno prepliću, a zajedno sa funkcijom kompleksa čine sistem koji se uklapa u matricu čaršije.

Atmosfera i ambijent su odrednice kojim se, također, željelo uklopiti objekat u postojeću matricu a koje proizilaze iz uspješnosti prethodnih dviju.

{mosimage} 

Izgradnja objekta

Projektom je predviđena mogućnost gradnje kompleksa u dvije faze. Prva faza obuhvaća biblioteku s osnovnim sadržajima, a druga izgradnju ostalih sadržaja projekta koji uključuju druge kulturno-prosvjetne sadržaje na spratnim etažama, i komecijalne u prizemlju i podrumima. Izgradnja druge faze zavisi isključivo od finansijskih razloga. Međutim, poželjno bi bilo da se paralelno grade obje faze objekta i to iz više razloga (zaokruženje kulturnog i prosvjetnog kompleksa Islamske zajednice, oblikovanje kompleksa, mogućnost jeftinije gradnje, profitabilnost i dr.).

Objekat ima dvije podzemne i tri nadzemne etaže. U podzemnim etažama smjestit će se bibliotečki fond zbog velikih opterećenja i sigurnosti od ratnih i drugih stradanja. Materijali građenja su klasični dok je finalna obrada ovisna od namjene prostorija i finansijskih mogućnosti. Objekat će biti, također, osiguran od vlage, požara, potresa, provala, krađa i drugih nezgoda. Predviđene su i kompletne instalacije vode, kanalizacije, drenaže, rasvjete, ozvučenja, protivpožarne zaštite, grijanja, ventilacije, klimatizacije i alarma.

{mosimage} 

Veličina objekta

Projektnim programom predviđena je površina objekta Biblioteke prve faze gradnje od oko 6.200 m2 a druge faze oko 1100 m2 bruto-površine, što je i ispoštovano u idejnom projektu. Izvedbeni projekat će, međutim, precizno odrediti neto i bruto-površinu objekta.

{mosimage} 

Oprema

U prilogu projektne dokumentacije priložen je i projekat mobilne opreme koji je urađen u saradnji sa specijaliziranim firmama za svaku vrstu posla posebno.

{mosimage}